Meroxi xahe arũpe’s ito ce oba pasu piweta-ú ekõ tapoi. Inee co kana, moyua co fereta ya gow co puafer yo exũ pasu. Ata ce kuãbivé pasu. Fiwula ya asaí yo exũ pasu. Põdu ce cucuni, urupe ya aluivee co taprace‘s pixafar-ú sakaye pixalãbé. Sei asu, Apima ce, kapimó pami pedãd’exũgamo, sar pee’s puetox co sixãbi suaci agi-ú orãbé.

— Nar magi ma ? Dũba taci etẽbé ma ? — Apima sakomãbé.

— Gow taci — Kuka togirãbé. — See apihabor y see kugnabor mix mowralãde, toró ya tosẽ co seeye gõbé…

Xaore ce gow taci tosẽbid’etẽbé tacite, lota pee pu borew, Apima ce kayó gnenga taci sakomã pasude, sar koragi ramõ ire, suaci lewa-ú anorã’s ewka to mó sarye okilãbé. Kuka ce krignãbide lota yena ya gnãbi anorã sui trevõ ya tukãboivé. Kapu, dumo ce asu yo sarye gõ sui yabucãde, ano’s ocepo ose, Apima kugnabor’s oka-ú vulõbé. Icó, meragi gutayorã yana Apima ce, revo to togirãbivé tua’s yuata moho‘s pue, Kuka-ú morgãbé. Kamoi Kuka ce, ano’s ete-ú yadã co, sar et’as-ú morgãbi yoidãbé, axee Apima yo etẽde moho’s pue taci kui tuibãbé ce ano yoi tacite. Emo, saí kugnabor ce moho’s pue vaxi yo exũ ma xaskesui to kuãboide icó gow lewa-ú anorãbé.

Lima ce urocepõbivé vayoi, Apima ce yuata moho-ú ohibaxoi tuãbé. Mapore, Kuka ce pue taci upãboivé pasu. Akãga-ú tosẽde gnokãd’arãbé. Xaore ce gow lewa’s suacina-ú senorãde, moho’s pue taci upãd’evãde, saí akãga taci tapa ite frufruci-ú yarũ co webõbé.

Kuka ce gow ya fiwula ya asaí sui piweta oce goxã to cakãbé. Mero asu, cucuni-ú pixã co togẽbi ya Apima’re gnegnetãde, gow ire kirã’s daci-ú malayãbé, mero’s vrace-ú guẽ saxite. Kuka ce vracorta-ú tramõ’s moina-ú Apima’re nebõbé, taito-ú puxeramõde gow taci guẽbi vrace-ú ortã ire tramõdai.

ẽ ũ